Hrvatski hidrografski institut

Hrvatski hidrografski institut

Na temelju Zakona o hidrografskoj djelatnosti (NN 68/98) preustrojen je u javnu ustanovu pod nazivom Hrvatski hidrografski institut (HHI). U takvoj organizaciji djeluje od 5. siječnja 2000. godine, obavljajući hidrografsku djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku.
Zakonom je određeno da Hrvatski hidrografski institut obavlja znanstvenoistraživačke, razvojne i stručne radove vezane uz sigurnost plovidbe Jadranom, hidrografsko-geodetsku izmjeru Jadrana, marinsku geodeziju, projektiranje i izradu pomorskih karata i nautičkih publikacija, oceanološka istraživanja, istraživanje geologije podmorja, te izdavačko-tiskarske poslove.

Institut je ovlašten za razvoj službe sigurnosti plovidbe na Jadranu, u skladu s preporukama:
• Međunarodne hidrografske organizacije (IHO),
• Međunarodne pomorske organizacije (IMO),
• Međunarodnog udruženja uprava pomorske signalizacije (IALA),
a u suradnji s Ministarstvom pomorstva, prometa i infrastrukture, Hrvatskom ratnom mornaricom, lučkim kapetanijama, Ustanovom za održavanje pomorskih plovnih putova, te hidrografskim institutima pomorskih zemalja svijeta.

Svi prikupljeni i obrađeni podaci pohranjuju se u Arhiv originala i izmjere, odnosno u bazu podataka HHI. U Arhivu se čuvaju i kartografski originali svih tiskanih karata. U Hrvatskom hidrografskom institutu djeluje knjižnica s oko 8000 stručnih knjiga i časopisa, sakupljenih tijekom dugogodišnjeg rada i razmjenom s hidrografskim institutima i srodnim ustanovama.

Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore

Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore

Donošenjem Uredbe o formiranju Hidrometeorološke službe u Crnoj Gori od strane Vlade NRCG, 20. prosinca 1947.godine, kao državnog organa pri Vladi RCG, otpočeo je rad Hidrometeorološkog zavoda. U tom periodu su na teritoriji Crne Gore radile oko 34 meteorološke stanice i započeta su prva sistematska mjerenja i osmatranja. Od 1949. godine započinje skladištenje osmotrenih podataka u arhive Hidrometeorološkog zavoda.
Od 1. srpnja 2012. godine, Hidrometeorološki i Seizmološki zavodi su administrativno spojeni u jedinstveni državni organ uprave, koji sada nosi ime Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju (ZHMS).
Danas na teritoriju Crne Gore u sklopu ZHMS-a postoji veliki broj meteoroloških, hidroloških, agrometeoroloških stanica i stanica za kontrolu kvaliteta površinskih, podzemnih voda i voda jezera i mora. Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju je državna institucija, zadužena za praćenje stanja atmosfere i hidrosfere na znanstveno zasnovanim metodama i standardima Svjetske metorološke organizacije.
ZHMS se kao državna institucija financira iz sredstava državnog proračuna.

Neki od osnovnih zadataka ZHMS-a su:
• Osmatranja i mjerenja meteoroloških, hidroloških, ekoloških i agro-meteoroloških parametara; analize, obrade i čuvanje izmjerenih i osmotrenih parametara;
• Obrada studija, analiza i informacija vezanih za klimu, zemljište, zrak, površinske i podzemne vode i obalno more;
• Kontrola i procjena kvaliteta površinskih i podzemnih voda, kvaliteta zraka i padavina na osnovu fizičko-kemijskih, biokemijskih i mikrobioloških parametara;
• Izdavanje podataka, informacija i studija za potrebe različitih sektora: vodeni, zračni i cestovni saobraćaj, proizvodnju energije, upravljanje vodama, građevinarstvo, turizam, zaštita ljudskih dobara i života;
• Provođenje međunarodnih obveza u područjima meteorologije, hidrologije, hidrografije, ekologije i drugih relevantnih zadataka.

Rad Zavoda je organiziran u šest Sektora:

Meteorologija: Osnovni zadatak meteorološkog sektora u Zavodu za hidrometerologiju i seizmologiju Crne Gore, kao referentnoj ustanovi, je meteorološko mjerenje i osmatranje, prenos podataka i njihova daljna obrada. Mjerenja i osmatranja vrše se na devet glavnih, 20 klimatoloških i više od 50 padavinskih stanica, po mjerilima koje propisuje Svjetska meteorološka organizacija.
Prema dužini prognostičkog perioda prognoza vremena se može podijeliti na: nowcasting (do 3 sata), vrlo kratkoročnu (do 12 sati), kratkoročnu (do tri dana unaprijed), srednjoročnu (do deset dana unaprijed) i dugoročnu (duže od deset dana, mjesečne i sezonske) prognozu. Odjeljenje za prognozu vremena u Zavodu redovno izrađuje vrlo kratkoročnu, kratkoročnu i produženu kratkoročnu (do 5 dana) prognozu za područje Crne Gore. Osim njih, za potrebe lučke kapetanije i drugih korisnika, dva puta dnevno se izrađuje i specijalna prognoza stanja vremena i mora na našem dijelu Jadrana i u priobalju.

Hidrologija: S prosječnim oticajem od 40 litara/s/km2, zapreminski izraženo oko 19,5 km3/god., Crna Gora spada u 4% svjetske teritorije sa najvećim prosječnim oticajem. Mreža hidroloških stanica obuhvaća stanice u Crnomorskom i Jadranskom slivu, od kojih su neke automatske s on- line podacima na web stranici ZHMS-a.

Hidrografija i oceanografija: Cilj hidrografske aktivnosti je osigurati sigurnost plovidbe na moru i unutrašnjim plovnim putevima, za zaštitu ljudskih života i dobara, a također i provođenje istraživanja sa ciljem upravljanja resursima mora i zaštite životne sredine. Hidrografske aktivnosti uključuju: hidrografski i topografski premjer mora i unutrašnjih plovnih puteva, prikupljanje podataka iz hidrografije, navigacije, geologije, geofizike (promjene u nivou mora, talasi, morske struje, termohaline, hidroakustika i optičke karakteristike mora i sl.), obrada, izdavanja i održavanje navigacijskih karata i publikacija u skladu s preporukama Međunarodne hidrografske organizacije IHO i Međunarodne pomorske organizacije IMO. Sektor za hidrografiju i oceanografiju raspolaže profesionalnom opremom i softverima za biometrijska mjerenja, s dvije stalne mareografske stanice (Bar i Kotor) i tri hidrografska plovila.

Ekologija: Sektor za životnu sredinu ZHMS-a sastoji se od dvije organizacijske-programske jedinice: Centra za kemiju i Odjeljenja za biologiju, koje stručno-tematski obuhvaćaju medije zraka, vode i tla. U skladu sa zakonskim ovlaštenjima, ova služba svake godine vrši permanentnu kontrolu kvaliteta površinskih i podzemnih voda i zraka na teritoriju Crne Gore. Laboratorij je prvi put ovlašćen 2010. godine i certifikat se uredno obnavlja u skladu s pravilima akreditacije.

Seizmologija: Sektor za seizmologiju obavlja: seizmički i geodinamički monitoring na teritoriju Crne Gore, analizu, obradu i diseminaciju podataka o zemljotresima, izradu karata seizmičke rejonizacije i seizmičkog hazarda, interpretaciju seizmičnosti za potrebe prostornog planiranja, projektiranja i građenja objekata, proučavanje fenomenologije pripreme i događanja zemljotresa, publiciranje specijalnih publikacija sa seizmološkim podacima i njihovu razmjenu s brojnim institucijama širom svijeta itd.
U Seizmološkom sektoru kontinualno se osmatra i proučava fenomen koji se manifestira u zonama visokih brana tzv. inducirana seizmičnost, kao posljedica nuspojava hidrostatičkih i hidrodinamičkih procesa nastalih pri punjenju i pražnjenju velikih akumulacija
Danas, Seizmološku mrežu Crne Gore čini 14 seizmoloških stanica nakon što je u srpnju 2011. godine postavljena četvrta širokopojasna stanica u blizini Kolašina (KOME).

Sveučilište u Dubrovniku

Sveučilište u Dubrovniku

Sveučilište u Dubrovniku osnovano je 2003. godine na temeljima vrlo duge tradicije, koja datira od 17. vijeka.
Tada je, naime, započeo s radom Collegium Rhagusinum, prva javna visokoobrazovna ustanova u Dubrovniku, na kojoj je studirao i Ruđer Bošković. Moderno visoko obrazovanje počinje s Višom pomorskom školom, potom Fakultetom za vanjsku trgovinu i turizam, Pomorskim fakultetom kao i Veleučilištem u Dubrovniku.
Nasljednik svih njih je Sveučilište u Dubrovniku.
Ono je po svojim programima, po svojoj organizaciji i tehničkoj opremljenosti suvremena visokoškolska ustanova.

Osnovna obilježja Sveučilišta u Dubrovniku su:
• organizacijska struktura i financijsko poslovanje koje omogućava potpunu integriranost Sveučilišta;
• odsjeci, na kojima se izvode fakultetske i stručne studije, organizira i provodi nastavni, znanstveni i visokostručni rad;
• provođenje nastavnih planova i programa u potpunosti usklađenih s preporukama Bolonjske deklaracije;
• osiguranje prenosa ECTS-kredita i mobilnost studenata i profesora;
• podsticanje aktivnog uključivanja studenata u nastavni proces, upravna tijela, istraživačke projekte i vannastavne aktivnosti;
• kontinuirano praćenje kvaliteta nastavnih aktivnosti putem obostranog ocjenjivanja profesora i studenata;
• poticanje nastavnog i znanstvenog usavršavanja profesora i suradnika;
• održavanje i unapređenje sistema kontrole kvaliteta rada i poslovanja (HRN EN ISO 9001:2002);
• praćenje potreba ekonomske i društvene zajednice pri izradi novih nastavnih planova i programa;
• otvorenost prema međunarodnoj suradnji radi privlačenja međunarodnih programa i stranih studenata.

Institut za more i priobalje Dubrovnik

Institut za more i priobalje Dubrovnik

Organizirani istraživački rad u području oceanografije i ribarstva u Dubrovniku započeo je nakon Drugog svjetskog rata osnivanjem Ribarstvene stanice 1946. godine i utemeljenjem Biološkog instituta Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (JAZU) 1949. godine.

To su bili temelji današnjeg znanstveno-istraživačkog rada u Institutu za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku. Institut za more i priobalje se nalazi u tvrđavi sv. Ivana u dubrovačkoj staroj gradskoj jezgri. Djelatnosti Instituta su temeljna i primijenjena istraživanja prirodnih značajki Jadranskoga mora i priobalja, a posebno istraživanja strukture i procesa u ekosustavima.

Institut razvija i druge djelatnosti kao što su: monitoring živih bogatstava u moru i na kopnu, monitoring kvalitete mora, eksperimentalni uzgoj biljnih i životinjskih vrsta u svrhu stjecanja fundamentalnih spoznaja i provjera odvijanja prirodnih procesa, održavanje i popularizaciju akvarija, održavanje i popularizaciju Botaničkog vrta na Lokrumu, formiranje znanstvenih i stručnih zbirka, te organiziranje tečajeva i predavanja koja su vezana s njegovom temeljnom djelatnošću.

Javno poduzeće Morsko dobro

Javno poduzeće Morsko dobro

Javno poduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore osnovano je 1992. godine Odlukom Skupštine Crne Gore sa ciljem i zadatkom da upravlja morskim dobrom u skladu sa Zakonom o morskom dobru.

Ovo državno poduzeće zaduženo je da osigura zaštitu, uređenje i unapređenje morskog dobra koje u Crnoj Gori obuhvaća kopneni obalni pojas površine cca. 60m2 i teritorijalno more površine cca. 2500 m2.

S preko 20 godina iskustva u radu, ovo poduzeće, uspješno se bavi brojnim pitanjima upravljanja obalom: uređenje plaža i kupališta, upravljanje lukama, marinama i obalnom pomorskom infrastrukturom, upravljanje zaštićenim područjima, izgradnja i održavanje javnih površina na obali poput šetališta, kupališta i parkova, praćenje stanja i monitoring područja uključujući praćenje kvaliteta morskih voda za kupanje.

Putem javno-privatnog partnerstva, a na osnovu prostornih i drugih planova i programa koje donosi Vlada Crne Gore, Javno poduzeće za upravljanje morskim dobrom ustupa na korištenje djelove morskog dobra za realizaciju privrednih djelatnosti i pružanja turističkih, ugostiteljskih i drugih usluga.

Na ovaj način, ovo poduzeće generira godišnji budžet od oko 6 000 000 eura koji se, shodno Zakonu re-investira u održavanje zone morskog dobra i to 50% direktno kroz realizaciju projekata Javnog poduzeća za upravljanje morskim dobrom, dok preostalih 50% predstavlja prihod lokalnih uprava primorskih gradova.